Malo sam uhvatio vremena da posložim sve do sada napisane tekstove o Gribajskim Hronikama i junaku ovog stripa – Begi Kovaču. Mislim da bi bilo lijepo imati tako nešto na jesnom mjestu iz nekoliko razloga.

Prvi je svakako historija. Možda neko bude istraživao i pisao naučni rad o stripovima u Bosni i Hercegovini, a drugo, radi autora koji su u ovo brzo doba pronašli vremena da napišu poneku riječ o stripu.
Ako ih ranije niste čitali, sada možete. Pa da krenemo redom.
Na portalu DEPO, Adnan Učambarlić je objavio intervju sa mnom, i to poprilično pozamašan. Spominjao sam tu uzore za nastanak junaka, ideje i ostale zavrzlame iz autorove glave.

Haris Imamović je s druge strane ponudio odličnu analizu djela, i jednu pravu punokrvnu kritiku stripa i moram priznati, mnogo ga je nahvalio. Vrijedan je to novinarski članak, ne samo jer je u njemu moj strip, nego jer je lijepo napisan tekst koji pršti znalačkim analitičarskim pogledom.

Bego Kovač je kao lik analiziran u kultnom Preporodu. I ovo je jedini članak objavljen u štampanom mediju. U ovom osvrtu, autor Dženan Smajić, prihvatio se analize lika i njegovih postupaka, uloge kao efendije ali i petokrake na fesu. Posebno mi se dopala rečenica da Bego, kao efendija, nije zabio glavu u mihrab. Tople preporuke za ovaj opsežan tekst.

Ni Urban magazin nije ostao imun na ovog seoskog hodžu. Međutim, ovaj tekst je malo drugačiji, a autorica Merima K. Mehinović se pozabavila prikazom seoske žene u ovom stripu na vrlo zanimljiv način. Oni koji su čitali strip, znaju da je u priči Pod orahom, glavni junak zapravo – Senada. Obavezno pročitajte ovaj tekst jer je potrefio sve ono sto sam htio nacrtati o zivotu žene na selu.

Naravno, to nije sve. Amer Kulić, moj prijatelj, efendija i sociolog po struci, napisao je ovu golemu analizu lika Bege Kovača, u kojem ga je pretresao i napravio jedan značajan tekst zbog čega sam naumio da piše pogovor u narednom albumu. I on se pozabavio fesom s petokrakom, društvom i samom kompleksnošću Bosne i Hercegovine.

Asmir Mešić, profesor i autor knjiga Puteva je mnogo i Pogled na islam obicnog muslimana, napisao je kratki osvrt na facebooku o Gribajskim Hronikama. Njega je ovaj strip podsjetio na Calvina i Hobbesa, najviše zbog humora.

I šećer na kraju. Jasmin Jusuf Jusufović je moj drug i lektor Seoskih Strahota. Tada smo zajedno prošli svaku riječ i zarez kako bi približili ljudima autentičan govor ljudi sa sela, naročito iz mog kraja. I on se na facebooku osvrnuo na Gribajske Hronike sa snažnim kratkim prikazom stripa u kojem je ukazao na sve njegove prednosti.

Skrenuta mi je pažnja i na jednu kritiku stripa, objavljenu na portalu Cross Atlantic, a koju je potpisao Đ. Alibegić. Ovdje autor tvrdi da ga reklamira i podupire Islamska zajednica BiH, što je nonsens, jer iza stripa stojimo samo ja i Agarthy Comics kao izdavač, osim ako ne misli na tekst u Preporodu. Također tvrdi da se u liku Bege Kovača jasno razaznaje i lik aktuelnog reisa Huseina ef. Kavazovića te da je sam strip već viđeni retuš historije. Pa pročitajte i to ovdje.
Hana Kazazović, na svom blogu cyber bosanka, objavila je toplu preporuku za Gribajske Hronike. Nju je ponajviše oduševio humor u ovom stripu, što me prilično obradovalo. Pa bacite oko i na ovaj tekst.

Tekstove s promocija nisam ovdje ubacivao jer sam htio ovaj blog posvetiti autorskim analizama i kritikama djela.
Toliko za danas.
